Ko su Kelti
Postojbina Kelta je bila oko izvora Dunava, odakle su pre skoro tri hiljade godina krenuli da se šire po celoj Evropi. Najveću teritoriju (od Portugala do Turske, od Irske do Ukrajine) Kelti su držali u 3. i 2. veku pre nove ere.
Međutim, u to vreme je počeo i uspon starog Rima, s kojim su Kelti dugo vodili ogorčenu borbu za prevlast i opstanak.Pobedom Julija Cezara nad ujedinjenim keltskim plemenima u Galiji (današnjoj Francuskoj), te padom Britanije pod rimsku vlast, slobodna keltska teritorija se u 1. veku nove ere svela samo na područje oko Irskog mora. Direktni potomci Kelta danas žive u Irskoj, Škotskoj, Velsu, kao i u delovima Francuske i Španije. Naročito je u irskom folkloru sačuvano sećanje na keltsku tradiciju.
Stari Kelti nisu imali svoje pismo, pa o njima saznajemo samo na temelju brojnih arheoloških nalaza. Bili su hrabri ratnici i dobri majstori u obradi metala. Veoma su voleli prirodu i ona im je bila velika inspiracija. Voleli su pesmu i šalu, ali su umeli i da budu prgavi i svojeglavi. Keltske žene su bile ravnopravne s muškarcima. Oba pola su umela da barataju mačem i da se ukrašavaju nakitom.
U svojim prodorima na Balkan, Kelti su u 3. veku pre nove ere zašli duboko u Grčku, ali su posle jednog poraza 279. godine p.n.e. morali da se povuku nazad do Dunava, gde su zatim osnovali
- 
